31 December, 2016

Sretna Nova 2017. godina!

Dragi libertarijanci, sretna, slobodna, i prosperitetna nam Nova 2017. godina! Da se ove godine još više družimo i sarađujemo (online & offline), i da u okretanju kolektivista u libertarijance budemo uspješniji nego ikada.

20 December, 2016

Ispovijest o samocenzuri jednog libertarijanca zbog straha od etikete 'zbunjenog rusofila'

Prije neki dan na Facebooku viđoh ovaj veoma cool i sasvim nezlonamjeran video klip iz Rusije, ali ne smjedoh ga podijeliti ni sa najbližim prijateljima a kamo li kao public post, zbog straha da bih mogao biti prozvan rusofilom.  Zabrinut mogućim neželjenim posljedicama, kukavički sam podvio rep. :)  Iako sam doista imao želju da to podijelim.  Jedan libertarijanac? Shame on me!

Facebook link: This Is How You Keep Kids Healthy Siberian Style!

YouTube ekvivalent:


Međutim, kada je jedan prijatelj isti taj klip kasnije podijelio sa mnom, odlučio sam instantno napisati ovu kratku ispovijest vlastitog sramotnog čina povinovanja propisanoj mudrosti javnog mnjenja.  U ovom specifičnom primjeru, pripisana mudrost je iziskivala moje uzdržavanje od dijeljenja zanimljivog sadržaja iz Rusije, jer pošto isti ne degradira tog vječnog neprijatelja Zapada, to automatski znači opasnost da će moj akt biti shvaćen kao simpatiziranje i veličanje neprijatelja.   Dakle, rusofil!  Stoga je bilo daleko pametnije činom samocenzure, tj. zanemarivanjem sadržaja u pitanju, doprinijeti očuvanju nadasve dragocjene harmonije društva u kojoj je Zapad neupitno dobar a Rusija izričito zao susjed.

Ovakvo regimentirano umno stanje prosječnog pojedinca je zasluga nevjerovatne učinkovitosti eksperimenta društvenog inzenjeringa - oblikovanja javnog mnjenja od strane centara moći za interes koncentrisanih specijalnih privatnih interesa.

Po pitanju Rusije, mišljenje javnog mnjenja je oblikovano da je Rusija trajna babaroga prema kojoj treba u nedogled nastaviti prakticirati hladno-ratovski mentalitet, u svrhu da im se ne dozvoli sticanje bilo kakvog pozitivnog svjetla u očima ostatka svijeta?  Sve što je pozitivno ili - kao u gornjem primjeru - interesantno u potencijalno pozitivnom smislu o Rusiji treba ignorirati, a sve negativno o njoj treba hitro i gromoglasno iznositi u prvi plan.  U nedostatku očiglednih mračnih namjera pri nastupima Rusije na internacionalnoj sceni poželjno je izmišljati laži i podbacivati spletke u svrhu njene diskreditacije.  Pri tom naravno ne treba brinuti o dokazima, jer, kao što je to opisao Zbignew Brzezinski, dovoljno je samo pozivati se na neslavnu sovjetsku istoriju Rusije da se postigne željeni efekt njenih zlih namjera i danas.

Iako volimo da se naslađujemo na račun bijedne ruske ekonomije, sve njene liberalne reforme i privredni napredak u novije vrijeme su nam mrske činjenice, jer to ne samo da ih izvlači iz ekonomske nemaštine već i oslobađa kontrole od strane Zapada.  Sva vojna ulaganja, inovacije, vojne aktivnosti, i spoljna politika Rusije moraju isključivo biti shvaćeni kao odrazi pretenzije za oživljavanjem Sovjetske imperije, nikakvo manje zlo od toga.  Ko u to ne vjeruje neka se samo sjeti Sovjetskog Saveza.  I ne daj nam bože bilo kakve kulturne razmjene sa Rusima, još bismo mogli početi tečno govoriti Ruski.  Jer mi smo ipak prefinjena Evropa.

08 December, 2016

Politički profitabilna patriotska mantra ekonomskog protekcionizma u potpunoj suprotnošću sa ekonomskom stvarnošću

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović se izvinila hrvatskoj javnosti nakon što je otkriveno da je dubrovačkoj djeci na Dan branitelja Dubrovnika dijelila čokoladice srpskog proizvođača Pionir iz Subotice.


"Iznimno sam razočarana jer osobno zastupam i podržavam kampanju Kupujmo hrvatsko. U toj košari su se našli proizvodi koji nisu bili hrvatske proizvodnje, a koji se nalaze na hrvatskom tržištu. Hrvatska predsjednica mora promicati hrvatske proizvode i to se više neće dogoditi."

Šta reći da bi se dočarala banalnost ovog izljeva patriotizma hrvatske predsjednice kao i banalnost samog koncepta kampanje "Kupujmo hrvatsko", osim priložiti na razmišljanje sliku koja dočarava stvarnu tržišnu povezanost dvije susjedne zemlje.


Naravno, radi se o blokadi granica Srbije za hrvatski promet, koja je u jesen 2015. uvedena kao odmazda za blokadu granice sa hrvatske strane zbog spora oko problema sprječavanja prolaza vala izbjeglica kroz zajedničku granicu.  Jedanaest kilometara duga kolona šlepera sa robom za Srbiju govori sama za sebe.

01 December, 2016

Koje blagodati nam donosi zakon za strance o obaveznom posjedovanju 150 KM novčane vrijednosti po svakom planiranom danu boravka u BiH?

U članku na Vijesti.ba čitam da stranac po svakom danu namjerenog boravka u BiH mora posjedovati vrijednost od minimalno 150 KM. Citat: “Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za izdržavanje stranca za vrijeme namjeravanog boravka u Bosni i Hercegovini, u skladu sa Zakonom o strancima. Odlukom je definirano da stranac prilikom ulaska u BiH u 2017. godini mora raspolagati sa 150 KM ili protivvrijednosti u stranoj konvertibilnoj valuti za svaki dan namjeravanog boravka u BiH.”


Da banalno ispitamo malo tu stvar. Ja na granici mogu reći da namjeravam ostati samo jedan dan i uz sebe priložiti dokaz o posjedovanju 150 KM novčane vrijednosti, a ostao sam 14 dana jer sam se super provodio. Istina, surfajući po kaučima i jedući pite kod svojih gostoljubivih prijatelja Bosanaca i Hercegovaca, onih 150KM vrijednosti nikako nisam trošio, tako da sam sve to vrijeme ostao uredan po zakonu.

Šta sad gospodo uhljebnici? Osim u slučaju ako ćete me po izlasku iz zemlje možda kazniti zato što sam obećao ostati jedan dan a ostao sam 14 dana, ili/i što na tih neplaniranih dodatnih 13 dana nisam unaprijed priložio dokaz o posjedovanju dodatnih 1950 KM (koliko iznosi cifra za 13 dana), očigledno da vam smicalica od 150 KM nije dovoljna da biste vi pomoću nje trljali ruke. Sa obzirom na vašu $tvarnu namjeru, daleko mudrije rješenje bi vam bilo da utjerujete pravilo da posjetioci toliko novca svaki dan moraju potrošiti, sa dodatnom klauzulom da proizvodi i usluge moraju biti domaće bh radinosti, sve to dokazujući uz uredno priložene račune po izlasku iz veledrž. vukojebine Bosne.

Sa obzirom da je ovaj zakon došao na prijedlog Ministarstva sigurnosti, dobija se utisak da ova legislativa ima zadatak pospješivanje sigurnosti stranaca u BiH. Što više para u džepu, to je čovjek manja meta raznih oportunista kao što su džeparoši, taksisti, otmičari, itd., ima smisla! Ili možda da se spriječe siromašni problematici, izbjeglice, migranti od ulaska u državu i tako spasi naš darežljivi socijalni sistem od kolapsa. Vašu okrutnu poruku nesretnom šljamu svijeta da Bosna i Hercegovina ne prima takve najbolje svakako možete jednostavno opravdati izgovorom kako je slična politika norma u nekim drugim državama. Malo čudna namjera, pošto smo većinom i sami takvi siromašni nesretnici.

A ima li prosječan Bosanac i Hercegovac 150 KM svaki dan u svom džepu? Jedva da na sebi ima dovoljno mesa da ga pas lutalica ima za šta ugristi. I ostat ćemo takav šljam od kosti i kože, sudbina potpomognuta katastrofalnim državnim mjerama poput ove. Ovakvim direktnim poticajima za nedolaženje stranaca u Bosnu i Hercegovinu ne samo da ne podižete razinu nekakve njihove sigurnosti, već i zatirete turizam, gušite svakodnevnu trgovinu sa kupcima iz susjednih zemalja, odagnavate međunarodnu biznis kooperaciju, otežavate kulturološke razmjene među ljudima, i šta sve još ne... A takođe ćete time osiromašiti i budžet koji ovim činom zapravo posrednim putem žudno pokušavate napumpati.